Osnove glazbene teorije
1. O notnom crtovlju
- Notno crtovlje nam služi za obilježavanje visine tona. Sastoji se od pet paralelnih crta i četiri praznine. Često se upotrebljavaju i pomoćne crte iznad ili ispod crtovlja koje nam omogućavaju proširenje zapisa opsega tonova (pr. 1a).
- Uglatim zagradama se ističu u partituri pojedine grupe srodnih instrumenata npr. Puhača, gudača... kako bi dirigent imao pregledniju situaciju prilikom dirigiranja ili sviranja neke partiture (pr. 1c).
2. O glazbenim ključevima
Glazbenih ključeva ima relativno puno iako ih prosječna osoba zna nabrojati pretežno najviše dva, a to su Violinski ili G-ključ i Basov ili F-ključ.
To su dva ključa koja su najčešća (prevladavajuća) u npr. klavirskoj literaturi, no što je s ostalim instrumentima? Dionica violine se npr. piše u violinskom ključu a već viola rijeđe u violinskom ali često u altovom C-ključu! Violončelo se, poput viole zapisuje u dva ključa, Basovom ključu ili relativno često u tenorevom C-ključu. Ali čemu toliko ključeva unutar jedne dionice? Naprosto zbog preglednosti notnoga teksta! Dionica viole bi izgledala jako nečitko kada bi se pisala u violinskom ili bas ključu. Evo jednog primjera:
Koliko vidimo, unutar ova dva primjera nalazi se identična melodijska linija raspisana u violinskom i bas ključu. U violinskom ključu već uočavamo kako početak i kraj melodijske linije ima previše pomoćnih crta ispod crtovlja. U basovom ključu pomočne crta prevladavaju! Evo kako bi identična melodijska linija izgledala u Alt C-ključu u kojem se inače i zapisuje dionica viole:
Dakle, iz ovoga primjera možemo zaključiti kako nam različiti ključevi olakšavaju čitanje notnoga teksta jer smanjuju broj pomočnih crta bilo iznad ili ispod crtovlja! Notni tekst je time pregledniji i čitljiviji.
- Violinski ključ ili g-ključ piše se od druge crte notnog crtovlja pa se prema tome na drugoj crti nalazi i ton g1. „Violinski“ ključ je dobio naziv po violini, odnosno zbog prakse da gornju dionicu (najvišu dionicu) izvodi violina.
- Postoji i Oktavni g-ključ u kojem se zapisuju dionice tenora i gitare a dionice zvuče oktavu niže od zapisanoga teksta. Radi se o ključu koji ima konstrukciju violinskog ključa samo se na njegovom donjem dijelu nalazi broj osam (8) koji označava oktavu (o oktavama ćemo nešto malo kasnije):
- F-ključ ili basov ključ piše se na četvrtoj crti (tamo se nalazi i nota f-mali). U porodicu f-ključeva ubraja se Baritonov f-ključ (f-mali nalazi se na trećoj crti) i Subbasov f-ključ (f-mali nalazi se na petoj crti).
- Porodica C-ključeva često se pojavljuje u partiturama. Sopranov ili Diskantov C-ključ zapisuje se na prvoj crti (tu se ujedno nalazi nota c1); Mezzosopranov C-ključ zapisuje se na drugoj crti (nota c1 nalazi se na drugoj crti); Altov C-ključ (dionica viole piše se u ovom ključu, katkada i dionica violončela) zapisuje se na trećoj crti (nota c1 nalazi se na trećoj crti crtovlja) i Tenor C-ključ koji se piše na četvrtoj crti crtovlja gdje se nota c1 nalazi na četvrtoj crti crtovlja.
Za vježbu, u kajdanku pokušati napisati sve gore navedene ključeve s tim da se jedan ključ ispiše od početka do kraja reda jednog notnog crtovlja!
3. Notne vrijednosti i pauze
Dijelovi note su (Primjer prikazuje dijelove osminke):
Osnovne notne vrijednosti su:
1) NOTA BREVIS (8) - označava se unutar notnog teksta praznom notom omeđenom dvijema paralelnim okomitim crtama. U četvrtinskoj mjeri notno trajanje note brevis iznosi osam doba!
2) CIJELA NOTA (4) - označava se unutar notnog teksta samo praznom notom. U četvrtinskoj mjeri notno trajanje cijele note iznosi četiri dobe!
3) POLOVINKA (2) - nju čini glava (prazna, bez ispune) i vrat bez zastavice. U četvrtinskoj mjeri notno trajanje polovinke iznosi dvije dobe!
4) ČETVRTINKA (1) - sadrži ispunjenu glavu i vrat bez zastavice. U četvrtinskojmjeri notno trajanje četvrtinke iznosi jednu dobu!
5) OSMINKA - (gornji primjer) sastoji se od ispunjene glave, vrata i zastavice. U četvrtinskoj mjeri notno trajanje iznosi pola dobe!
6) ŠESNAESTINKA - sastoji se od ispunjene glave, vrata i dvostruke zastavice. U četvrtinskoj mjeri notno trajanje iznosi četvrtinu dobe ( pola od pola dobe)!
7) TRIDESETDRUGINKA - sastoji se od ispunjene glave, vrata i trostruke zastavice. U četvrtinskoj mjeri notno trajanje tridesetdruginke iznosi jednu osminu dobe!
8) ŠEZDESETČETVRTINKA - sastoji se od ispunjene glave, vrata i četverostruke zastavice. U četvrtinskoj mjeri notno trajanje šezdesetčetvrtinke iznosi jednu šesnaestinu dobe!
9) STODVADESETOSMINKA - sastoji se od ispunjene glave, vrata i peterostruke zastavice. U četvrtinskoj mjeri notno trajanje stodvadesetosminke iznosi jednu tridesetdruginu dobe!
Evo i notnog zapisa svih gore redom navedenih notnih vrijednosti:
Sada kada smo se upoznali s notnim vrijednostima i trajanjima, vrijeme je da se upoznamo i sa pauzama. Pauze imaju ista imena kao i notna vrijednost koju ta pauza opisuje, pa tako govorimo o polovinskoj pauzi, cijeloj pauzi, četvrtinskoj pauzi, šesnaestinskoj pauzi itd. Evo kako to izgleda unutar notnog zapisa:
Kako bi bilo lakše zapamtiti kako se pišu pauze, može se reći da pauze imaju sličnosti sa notnim vrijednostima kojoj ta pauza pripada.
Imamo u primjeru osminku i osminsku pauzu. Koliko smo naučili is prethodnoga, osminka se sastoji od glave, vrata i zastavice. Osminska pauza, koliko možemo uočiti ima vrat i zastavicu u obrnutom smijeru ali nema glavu! Šesnaestinska pauza će imati dvije zastavice baš kao i šesnaestinka ali u obrnutom smijeru kao i u gornjem primjeru na osminskoj pauzi i tako redom. Koliko nota ima zastavica toliko će i pauza imati zastavica u obrnutom smijeru!
4. Mjere
Mjera je pojam koji ukazuje na broj i vrstu osnovnih jedinica odnosno doba. Sastav mjere bilježi se razlomkom u kojem brojnik (gornji broj) pokazuje broj doba u taktu, a nazivnik (donji broj) vrstu dobe – koliko čega ima unutar takta npr. Dvočetvrtinska mjera sadrži dvije dobe s četvrtinkom kao jedinicom mjere (dakle četvrtinka traje jednu dobu, a dvije četvrtinke tvore dvočetvrtinsku mjeru odnosno unutar takta se nalaze dvije četvrtine kao osnovna vrijednost).
- Prema broju doba razlikujemo:
o a) JEDNOSTAVNE ili OSNOVNE mjere – koje se sastoje od jedne naglašene dobe npr. dvodobna i trodobna.
o b) SLOŽENA mjera – je mjera koja je sazdana iz dviju jednostavnih (mjera koja u sebi sadrži najmanje dvije teze i dvije arze).
npr. Dvije trodobne mjere tvore šesterodobnu mjeru (koja je složena mjera jer sadrži dvije teze i četiri arze) ili dvije dvodobne mjere tvore složenu četverodobnu mjeru (dvije teze i dvije arze itd.
o c)MJEŠOVITE ili ASIMETRIČNE mjere – su mjere koje nastaju kombinacijom dvodobnih i trodobnih mjera npr. Dvodobna i trodobna čine peterodobnu mjeru, trodobna i dvije dvodobne čine sedmerodobnu mjeru itd.
- Prema jedinici dobe mjere se nazivaju polovinska, četvrtinska, osminska rijetko šesnaestinska i cijelonotna.
- Prema metričkom naglasku razlikuju se naglašena i nenaglašena doba. DOBA je osnovna jedinica mjere, odnosno vremenska jedinica određena trajanja i naglaska koja u nizu s još jednom ili više jedinica čini mjeru. Naglašena doba se naziva TEZA i bilježi se znakom - , a nenaglašena doba se naziva ARZA i bilježi se znakom ̆ . Složene i asimetrične mjere sadrže više naglašenih doba u taktu.
- Mjera se zapisuje iza ključa i/ili predznaka i vrijedi tijekom cijele kompozicije ukoliko se osnovna mjera ne promijeni.
- Osim spomenutih obilježavanja mjere, mogu se pronaći u nekim notnim tekstovima i slijedeći zapisi:
