Postovi

UČENJE NAPAMET

O problemu pamćenja može se govoriti iz različitih aspekata, od analize samoga psihičkog procesa i motivacije do tehnika i vrsta pamćenja. Ovdje ćemo se zadržati samo na nekoliko konkretnih savjeta. Jedna skladba može se upamtiti na više načina, a što ih je više prisutno u zapamćivanju, to će i izvođenje biti sigurnije. Provjerite koliko je načina pamćenja kod Vašeg učenika od sljedećih trinaest: 1. SLUŠNO PAMĆENJE Odnosi se na pamćenje tonova i njihovih kombinacija; ako nekoliko puta slušamo neki niz tonova, moći ćemo ga otpjevati ili odsvirati. To je način pamćenja djece u početnoj nastavi, što treba poticati, ali i osvijestiti i osmisliti niz. Slušno se pamćenje u biti svodi na zadavanje diktata u unutarnjem sluhu, pri čemu će njegovo ostvarivanje na instrumentu biti bolje u onih koji imaju čvršće izgrađene "suhoklavijaturne veze" i bolje znaju solfeggio. Da slušno pamćenje ne bi ostalo samo u području auditivnog (bez kontrole svijesti), od đaka se može tražiti da rec...

KAKO VJEŽBATI INSTRUMENT

Svaki profesor instrumenta teži prenijeti svoje stečene vještine sviranja na učenika, no često to nije lako. Da bi se naučila svirati određena kompozicija na odabranom instrumentu, potrebno je i pravilno vježbati. Kako je F. Liszt jednom rekao: "tehnika vježbanja, a ne vježbanje tehnike", odnosno, cilj učenja instrumenta jednog učenika bi trebala biti naučiti vježbati! Tim će znanjem mladi budući instrumentalisti / profesori moći u budućnosti biti samostalni umjetnici i/ili odlični profesori svojim učenicima. Navest ću nekolicinu mogućih vježbi koje se mogu primjeniti prilikom vježbanja instrumenta: VJEŽBA "PLAY STATION" Skladba postaje pejzaž, ispunjen jedinstvenim opasnostima koje treba preći. Kao i u igrici na play-stationu, cilj je preći put do kraja bez posrtanja, ali umjesto uspavanih lavova i mračnih provalija, kao zamke imamo neočekivane ritmičke promjene ili izdajničke prstomete u pasažama. Prije nego se počne s vježbanjem, skladbu se treba po...

O PSIHOLOGIJI...

Slika
ŠTO JE TO PSIHOLOGIJA ? Pojam se često miješa s pojmom psihijatrije. Razlika je u tome što je psihijatrija medicinska znanost i prvenstveno se bavi liječenjem psihičkih poremećaja, a psihologija se samo dijelom bavi dijagnostikom psihičkih poremećaja. Ponekad je ljudi izjednačuju s jednim njenim dijelom - psihoanalizom, čiji je utemeljitelj Sigmund Freud. Psihologijom su se bavili i stari filozofi, ali nisu koristili izraz «psihologija», već su je proučavali u okviru filozofije. Grč. Psyche-duša, logos-govor, riječ, znanost Naziv je prvi upotrijebio Marko Marulić. Popularna definicija da je psihologija znanost o duši nije zadovoljavajuća, jer dušu ne možemo točno definirati (filozofsko-religiozni pojam). To je početkom 20.st navelo neke istraživače (bihevioristi) predvođene Watsonom, koji su smatrali da znanost može i smije proučavati samo ono što je vidljivo i mjerljivo, da ne odbace pojam duše, ali smatraju da možemo istraživati samo vanjske reakcije duševnih zbivanja. Bihevi...

OSNOVE PSIHOLOGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA - OSNOVE MOTIVACIJE

Slika
MOTIVACIJA Motivacija je ono što te tjera da počneš. Navika je ono što te tjera da nastaviš. MOTIVACIJA -           Lat. Movere = kretati se -           Stanje u kojem smo iznutra pobuđeni nekim potrebama, željama ili motivima na odrađeno ponašanje usmjereno prema nekom cilju.        VRSTE MOTIVACIJA: a)OPĆE MOTIVACIJA ZA UČENJE : -           Trajna je i široka dispozicija koja se očituje kao težnja za usvajanjem znanja i vještina u različitim situacijama učenja. -           Trajna dispozicija – kada se jednom razvije, opća motivacija za učenje traje cijeli život. -           Široka dispozicija – znači da se motivacija odnosi na različita područja, a ne samo na određenu lekciju ili sadržaje. -       ...