Didaktika je teorija, znanost i vještina poučavanja u nastavi kojoj je za cilj upoznati studente s temeljnim znanjima o nastavi i mogućnostima kreativnog poučavanja učenika različitih motiva i sposobnosti, tj. znanost o poučavanju i učenju te znanost o nastavničkoj profesiji.[1]
Didaktika[2]
- Izvorno potječe iz grčkog jezika, a zatim je postala latinskom posuđenicom. Dolazi od glagola δίδασκειν (didaskein) što znači poučavati, obučavati, izobražavati, biti učitelj, predavati, dokazivati, razlagati, propisivati, opominjati, zapovijedati, uvježbavati, biti poučen, učiti se, obrazovati se za što, dati se poučiti, od sebe sam učiti, koga dati poučavati ili učiti, dati u nauk, nekoga u nešto upućivati.
- Može se izvesti i iz grčke imenice διδαχη (didache) što znači nauk, pouka, uputa, predavanje, izlaganje.
- Postoji još nekoliko grčkih pojmova usko vezanih za područje didaktike: δίδαyμα – nauk, obuka ; διδακτός – koji se mora ili može učiti, učen, izučen ; διδασκαλεϊον – učionica ; διδασκαλία – nauk, pouka ; διδασκαλικός – poučen ; διδασκάλιον – naučeno, znanje, školarina ; διδάσκαλος – učitelj, učiteljica, savjetnik, biti iškolovan ; διδάσκω – poučavam, obučavam, upućujem, izobražavam, poučen sam, učim, pronalazim, prilagođujem se, omogućujem da netko nešto nauči.
- U latinskom jeziku postoji glagolski oblik doceo što znači učim, obučavam, poučavam, predajem, razlažem, priređujem, naučim, uvježbavam ; docilis – poučljiv, naučljiv, razumljiv, pojmljiv ; docilitas – učljivost, naučljivost, krotkost, blagost ; docte – učeno, vješto, umješno, lukavo ; doctor – učitelj, poučavatelj, naučavatelj ; doctrina – pouka, nauka, nastava, učenost, znanje ; doctus – školovan, učen, izobražen, naobražen, vješt itd.
Didaktika je u današnjem obliku prevladala ograničenje na školu i nastavu te se razvila u sveobuhvatnu znanost o učenju i poučavanju. Tome su znatno pridonijeli :
- Jan Friedrich Herbart (1776 – 1841) iznio nacrt didaktike kao teorije obrazovanja. Po tome su njegovi učenici herbartijanci stvorili tehniku za držanje predavanja.
- Otto Willmann (1839 – 1920) krajem 19-og stoljeća napisao opširnu „Didaktiku“ kao nauk o obrazovanju s podrobnim analizama obrazovnih ciljeva, puteva i ustanova obrazovanja.
- Erich Weniger (1894 – 1961), Wolfgang Klafki (rođ. 1927), Herwig Blankertz (1927 – 1983), Paul Heimann (1901 – 1967), Lothar Klingberg (1926 – 1999) u prvoj i drugoj polovici 20-og stoljeća razvili različito akcentuirane, ali u temeljnim stavovima ipak slične didaktičke pozicije i ustoličili didaktiku kao samostalnu znanstvenu disciplinu.
Prve obavezne općeobrazovne škole
Prve obvezne općeo-brazovne škole za svu mušku i žensku djecu u Evropi se osnivaju u 17 stoljeću (Weimar - 1619 i Gotha - 1642). U našim krajevima to se događa stotinjak godina kasnije.
Javljaju se i prvi problemi pri osnivanju škola – manjak učitelja!
„Odmah na početku osnivanja pučkih škola po selima pojavila se velika zapreka kod tog rada. Tu su dječica za školu, tu i školske zgradice, ali nema valjanih učitelja, kojima bi se mogla provjeriti obuka mladeži. Da se početak ne umrtvi, da se bar pokus oživotvori, stalo se sakupljati za učitelje lica iz različitih staleža bez obzira na njihovu sposobnost. I našlo ih se, jer su ti ljudi mislili, da učiteljevanje nije nikakva vještina, mislili su, što ne budu mogli učiniti sami, to će učiniti šiba i batina.”
Što se tiče kvalitete rada prvih učitelja, govori jedan citat objavljen po prvi puta u „Napretku“ (1925-1926), 66 (1-2), str. 20-43 koji glasi:
„Za izmjenu bavili su se dakle malo školom, malo zanatom, a zapravo nijesu radili nijedan posao, kako bi ga trebalo raditi. Nijesu to bili ni pravi školnici ni pravi obrtnici, nego je to bila neka jadna mješavina.”
Razvojem škola postupno se postavlja pitanje o načinu, odnosno vještini poučavanja i učenja. Ratke 1613. predlaže da se kao bitna odrednica uspješne nastave ugradi vještina poučavanja. To je bio glavni razlog za preuzimanje grčkog naziva – didaskein (poučavati).
[1] HILBERT MEYER – Aϋrklinkendidaktik: Aufsätze zur Didaktik, Methodik und Schulentwicklung, Berlin, 2001. / Didaktika razredne kvake (preveo Vladimir Adamček).
[2] Didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa. - Ladislav Bognar i Milan Matijević : Didaktika II. Izmijenjeno izdanje, Zagreb 2002.
Nema komentara:
Objavi komentar